Ministar vanjskih poslova NATO-a održat će hitan sastanak u Bruxellesu 4. ožujka

Izvan tjedna

Ministri vanjskih poslova NATO-a će se sastati u Bruxellesu na hitnom sastanku kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Otkako je Rusija počela raspoređivati ​​vojnike u blizini Ukrajine tjednima prije invazije, saveznici su ojačavali svoja istočna krila.

NATO je po prvi put pokrenuo svoje Snage za brzi odgovor, dodajući stotinama vojnika koje su saveznici prethodno poslali svojim istočnim članicama.

Unatoč činjenici da NATO dostavlja oružje Ukrajini, do 22.000 dodatnih vojnika šalje se u države članice koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom.

Saveznici su, s druge strane, nepokolebljivi da neće vojno intervenirati u ukrajinskom sukobu.

Njemačka širi isporuku oružja Ukrajini. Prema izvorima, Berlin je odobrio dodatnu pomoć Ukrajini i isporučit će 2700 protuzračnih projektila u zonu borbe.

U međuvremenu, Nizozemci postavljaju raketne bacače za protuzračnu obranu. Estonci i Latvijci doprinijeli su projektilima, dok je Češka poslala mitraljeze, snajpere i drugo oružje.

Čak i bivše neutralne nacije, poput Švedske i Finske, daju oružje. Ukupno ima oko 20 nacija. Trenutačno većina država NATO-a i EU-a opskrbljuje Ukrajinu oružjem.

Zapadno naoružanje je u posljednjih nekoliko dana transportirano u Ukrajinu u prilično značajnim, ali nepoznatim količinama. Ima potencijal imati utjecaj ako se može brzo primijeniti.

Plan Bruxellesa da osigura dodatno streljivo i trupe riskira poticanje ruske reakcije. Svojom potporom Ukrajini, Vladimir Putin vidi NATO kao prijetnju, ako ne i uništavanje Rusije.

Putin je čak aktivirao vlastite nuklearne sposobnosti kako bi upozorio Europu i Sjedinjene Države na potencijal uplitanja.